RAT “EPIC FURY” (2026): Kako je došlo do vojnog sukoba između Irana, Izraela i Amerike

 

Sukob između Iran, Izrael i Sjedinjene Američke Države već godinama tinja ispod površine, ali posljednjih godina ulazi u jednu od svojih najopasnijih faza. Iako formalna objava rata ne postoji, realnost na terenu pokazuje nešto drugo: direktni i indirektni napadi, vojna mobilizacija, regionalno širenje sukoba i stalna prijetnja da će se čitav Bliski istok pretvoriti u jedno veliko bojno polje.

Korijeni ovog neprijateljstva sežu u 1979. godinu i Islamsku revoluciju u Iranu, kada je nova vlast zauzela oštar stav protiv Izraela i američkog uticaja u regionu. Od tada Iran ne priznaje Izrael kao državu i podržava organizacije koje su u otvorenom sukobu s njim, među kojima su Hezbollah u Libanu i Hamas u Gazi. Izrael, s druge strane, Iran vidi kao najveću egzistencijalnu prijetnju, posebno zbog njegovog nuklearnog programa i razvoja balističkih raketa.

Nuklearno pitanje ostaje centralna tačka napetosti. Sporazum iz 2015. godine, poznat kao Joint Comprehensive Plan of Action, trebao je ograničiti iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija. Međutim, povlačenje SAD iz sporazuma 2018. godine tokom mandata Donald Trump dovelo je do ponovnog uvođenja teških sankcija Iranu i postepenog slabljenja dogovora. Iran je potom počeo obogaćivati uranij na višim nivoima, što je dodatno povećalo zabrinutost Izraela i Zapada.

Posebno dramatičan trenutak desio se 2020. godine kada je američki napad dronom u Bagdadu ubio iranskog generala Qasem Soleimani, komandanta elitnih snaga Quds unutar Revolucionarne garde. Taj događaj doveo je region na samu ivicu otvorenog rata između Irana i Amerike. Iako je tada izbjegnut potpuni sukob, poruka je bila jasna: linije su povučene, a tolerancija minimalna.

Situacija je dodatno eskalirala nakon rata u Gazi 2023. godine, kada je Izrael pokrenuo veliku vojnu operaciju protiv Hamasa. Iran je pružio političku i logističku podršku palestinskim grupama, dok je Hezbollah iz južnog Libana počeo intenzivnije napade na sjever Izraela. Izrael je odgovorio zračnim udarima na ciljeve povezane s Iranom u Siriji i Libanu. Paralelno s tim, američke baze u Iraku i Siriji bile su meta napada proiranskih milicija, na što su Sjedinjene Američke Države odgovarale vazdušnim udarima.

Ono što ovaj sukob čini posebno opasnim jeste činjenica da se više ne radi samo o “ratu iz sjene”. U posljednjim godinama došlo je do direktnih razmjena vatre između Irana i Izraela, uključujući lansiranje projektila i dronova. Svaki takav napad nosi rizik pogrešne procjene, pretjerane reakcije ili lančane eskalacije koja bi mogla uključiti čitav region, uključujući zemlje Zaliva. Hormuški moreuz, kroz koji prolazi ogroman dio svjetske nafte, postaje strateška tačka globalne zabrinutosti, jer bi njegovo zatvaranje izazvalo energetsku i ekonomsku krizu širom svijeta.

Amerika ostaje ključni faktor ravnoteže, ali i potencijalni okidač šireg sukoba. Kao najbliži saveznik Izraela, ona mu pruža vojnu, finansijsku i obavještajnu podršku, dok istovremeno pokušava spriječiti potpuni regionalni rat. Međutim, prisustvo američkih vojnika u Iraku, Siriji i zemljama Zaliva znači da svaki napad na njih može pokrenuti direktan odgovor protiv Irana ili njegovih saveznika.

Danas se Bliski istok nalazi u stanju konstantne napetosti. Svaki novi projektil, svaka eksplozija i svaka politička izjava mogu biti iskra koja će zapaliti mnogo veći požar. Iako formalni svjetski rat nije proglašen, realnost pokazuje da region već godinama živi u produženom stanju sukoba niskog do srednjeg intenziteta, sa potencijalom da u svakom trenutku preraste u nešto mnogo veće i opasnije.

U posljednjih nekoliko dana (krajem februara i početkom marta 2026.), Bliski istok je ušao u novu fazu intenzivnog, otvorenog vojnog sukoba koji uključuje Iran, Izrael i Sjedinjene Američke Države. Iako rat dugih razmjera još nije gotov, ozbiljna vojna kampanja je u toku i označava jedno od najopasnijih razdoblja u modernoj historiji regiona.

Sve je počelo 28. februara 2026., kada su izraelske i američke oružane snage pokrenule koordinirane napade na ciljeve u Iranu u operaciji koja je nazvana “Operation Lion’s Roar” ili u nekim izvorima „Operation Epic Fury“.

Tokom prve faze udara, širok spektar iranskih vojnih i državnih objekata je pogođen u više gradova širom zemlje, uključujući glavni grad Teheran. Cilj ovih udara bio je oslabiti iransku vojnu infrastrukturu, zaštititi izraelsku i američku sigurnost i spriječiti daljnje širenje iranskih vojnih kapaciteta.

Najvažniji događaj u ovom trenutku je potvrda da je u tim napadima **ubijen vrhovni lider Irana, ajatolah Ali *Hamenei, koji je bio najviša politička i religijska figura u zemlji i simbol iranskog režima. Iranska vlada je to potvrdila, a njegova smrt označila je simbolički i strateški preokret u samom sukobu.

Iran je odmah nakon ovih udara uzvratio raketama, balističkim projektilima i bespilotnim letjelicama na ciljeve u Izraelu i na baze američkih snaga u zemljama Zaliva. Sirene za zračnu uzbunu čule su se širom Izraela, a iranski projektili su dospjeli i u bliže teritorije.

Sukob se širi

Osim direktnih udara između Irana, Izraela i SAD, situacija se proširila i kroz regionalne aktere:

• Hezbollah je, kao saveznik Irana, lansirao rakete prema Izraelu iz Libana, što je dovelo do izraelskih kontraudaraca.

• Iran je gađao i ciljeve u Ujedinjeni Arapski Emirati, uključujući Dubai i Abu Dhabi, pri čemu je bilo civilnih žrtava i materijalne štete.

• Iran je također lansirao napade na američke baze u Zalivu i regiji, što je dodatno proširilo front sukoba.

Globalne posljedice

Rat koji je započeo na Bliskom istoku već je imao višestruke posljedice po svijet:

• Kršenje međunarodnih normi i prava – mnogi međunarodni akteri, uključujući organizacije za ljudska prava i države širom svijeta, osudili su vojne udare i pozvali na prekid sukoba.

• Zatvaranje zračnog prostora i ukidanje letova širom regiona, što je dovelo do ogromnih poremećaja u globalnom vazdušnom saobraćaju.

• Ekonomske posljedice, posebno na tržište nafte, jer su iranski napadi narušili sigurnost u strateškom Hormuški tjesnac kroz koji prolazi veliki dio svjetske nafte.

• Povećana regionalna nestabilnost, jer mnoge zemlje u Zalivu i šire razmatraju svoje uloge ili granice svog učešća ako se konflikt dodatno proširi.

Trenutna faza sukoba

Rat je u ovom trenutku u aktivnoj fazi s nastavkom vojnih operacija i uzajamnih napada. Izrael je proglasio posebno stanje i mobilizovao rezerviste, dok Iran prijeti daljim snažnim odgovorima.

Diplomatske inicijative su u toku, ali stavovi glavnih aktera su čvrsti i tvrdi, a perspektiva brzog prekida vatre još nije na vidiku.